U Europi se planira daleko napredniji detektor gravitacijskih valova, Einsteinov teleskop
Instrument, čiji je zadatak otvoriti novo razdoblje u proučavanju dubokog svemira i njegovih tajni, mogao bi s izgradnjom početi tijekom naredne dvije godine
Zahvaljujući detektorima gravitacijskih valova, kao što su postojeći LIGO i Virgo, doznali smo još jednom da je Albert Einstein u svojim izračunima bio u pravu – supermasivni svemirski objekti, poput neutronskih zvijezda i crnih rupa, spajanjem mogu stvoriti dovoljno snažne gravitacijske valove, takve da ih ti osjetljivi instrumenti na Zemlji mogu zabilježiti. Oni se manifestiraju kao stezanje i rastezanje prostora, na razini za koju se dugo smatralo da je ispod praga detekcije. No, ipak ih je dosad otkriveno mnogo, što daje znanstvenicima motivaciju za razvoj novih, boljih detektora.
Nova era astronomije
Jedan takav naziva se Einsteinov teleskop, planiraju ga na sveučilištu RWTH Aachen već nekoliko godina i opisuju ga kao novu generaciju detektora gravitacijskih valova. Sastojao bi se, kao i LIGO i Virgo, od laserskih interferometara, ali koji bi bili čak deset puta osjetljiviji od postojećih. Cijeli sklop imao bi tri takva instrumenta, svaki od kojih bi imao 10 kilometara duge "ruke" (trenutačno najveći sličan sklop mjeri 3 kilometra).
Kako bi se izbjegli šumovi u podacima, Einsteinov bi teleskop bio ukopan 250 metara u tlo. Detektirao bi gravitacijske valove, ali bi surađivao i s teleskopima koji bilježe radiovalove u širokom rasponu – pa bi tako cjeloviti opservatorij imao "i oči i uši", promatrao bi daleko veće područje i davao uvid u kozmičke događaje kakve još nismo imali prilike zabilježiti. Bio bi to nastavak nove ere u astronomiji, koja je prvi put "načeta" otkrivanjem gravitacijskih valova prije gotovo deset godina.
Einsteinov teleskop trenutačno je pripremnoj fazi razvoja, nakon što je dovršen njegov inicijalni koncept. Planirani budžet za njegovu izgradnju bio bi 1,8 milijardi eura, a godišnji troškovi rada i održavanja 40 milijuna eura. Očekuje se da će se s izgradnjom započeti 2026. godine, a prva promatranja započela bi tek 2035. godine. Konačna odluka o početku gradnje trebala bi biti donesena ove godine, kao i ona o lokaciji. Za sada se istražuju dvije moguće lokacije, jedna na Sardiniji i druga u Euroregiji Meuse-Rajna, u blizini tromeđe Njemačke, Nizozemske i Belgije.
