Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] ovogodišnji muški pjesnički blok sa sedam naslova: „Zablaće“ Stipe Grgasa, „Malešne“ Miroslava Kirina, „Kora“ Ivana Kunštića, „Mutno“ Branka Maleša, „Tanja“ Franje Nagulova, „Tiranija svakodnevice“ Voje Šindolića, te „Unutarnji neprijatelj“ Damira Šodana. S ovim naslovima zainteresiranim čitateljima besplatno ih je dostupno ukupno 356 od 398 dosad objavljenog.

Osim što je objavljivanjem ovogodišnjeg muškog pjesničkog bloka s tri dosad neobjavljivana autora (Grgas, Kunštić, Šindolić) premašena je brojka od 200 objavljenih domaćih autorica i autora, projekt BEK se može pohvaliti i s ukupno više od 200 objavljenih zbirki i izbora iz opusa domaćih pjesnikinja i pjesnika.

Stipe Grgas

Zbirka „Zablaće“, pjesnički prvijenac uglednog profesora anglistike Stipe Grgasa, odmah po objavljivanju stekla je naklonost stručne kritike i našla se u finalu nekoliko važnih nagrada. S pravom, jer riječ je o iznimnoj poeziji koja kroz (mikro)zavičajnu optiku čitatelju predočuje općeljudsko iskustvo (političko-povijesnog, jezičnog i intimnog) naslijeđa, pamćenja i nedaća, iskustvo koje kao da se kroz život svakoga pojedinca „vječno vraća“ isto ili djelomice varirano, a ovdje, pjesničkom snagom i umijećem stavlja na estetski visoku razinu. Knjiga prvijenac, ali knjiga koja ostaje.

Miroslav Kirin

Miroslav Kirin jedan je od najznačajnijih i najnagrađivanijih pjesnika suvremene hrvatske književnosti. Njegov opsežni književni i prevoditeljski opus nalik je poetskom albumu raznorodnih oblika, struktura motiva i interesa. Tako i u zbirci „Malešne“, Kirin ispisuje više od stotinu mikrofikcija/mini-eseja/pjesama u prozi, raspoređenih u četiri ciklusa koji obuhvaćaju i istražuju različite smjerove i slobodu prostiranja poetskog teksta. Riječ malešno evocira nježnost i krhkost, dok svaki fragment pulsira snagom i potencijalom veće priče u kojoj se odražava i moć i nemoć jezika te slojevita povezanost i suodnos vlastitoga autorskog glasa i glasova drugih autora.

Ivan Kunštić

Nagrađena na Pjesničkim susretima u Drenovcima, zbirka „Kora“ prva je, i na žalost jedina, knjiga đakovačkog pjesnika Ivana Kunštića. Njegov lirski subjekt istražuje slojevite te pomalo paradoksalne prostornovremenske odnose, dok panonski zavičaj postaje mjerilo duhovne i tjelesne dimenzije teksta. Zbirka „Kora“ čisti je i fini lirski destilat godinama taložene i odležane književne, glazbene, a posebice filmske lektire te tihog, duboko intimnoga osjećajnog svijeta.

Branko Maleš

Malešovi stihovi u zbirci „Mutno“ vraćaju nas u prazoru čovječanstva, kad je (naj)prvo bila gesta. Maleš je najradikalniji poetski mistik u modernoj hrvatskoj poeziji, odnosno najustrajniji u svojoj ekscentričnost, ali i najizopćeniji domaći poetski praktičar iz svijeta koji bez skrupula i milosti zastupa masovno življenje, masovnu kulturu i masovan jezik. Riječju, pjesnički živ, zaključuje u svojoj uredničkoj bilješci Ervin Jahić.

Franjo Nagulov

Nakon sedamnaest godina, drugo izdanje kultne „Tanje“ Franje Nagulova pojavljuje se u novom ruhu, ali i pod novim svjetlom: poetičke mijene hrvatske poezije u međuvremenu su se razračunale i pomirile s metaforom, semantičkim konkretizmom i intermedijalnim praksama; „Tanja“ danas djeluje i anticipirajuće i svježe, i uklopivo i razlikovno. Autoironični kanconijer nastao u vremenu nepopularnom za kanconijere, premrežen filmom, literaturom i metajezičnim igrama sada se pojavljuje na novom mediju, šireći svoje područje djelovanja, potvrđujući time i vlastitu neprolaznost.

Vojo Šindolić

„Tiranija svakodnevice“ jedinstveni je, za e-izdanje pripremljeni izbor poezije iz bogatog opusa jednog od vodećih pjesnika, prevoditelja i promicatelja bitništva na ovim prostorima. Poput lirskog dnevnika, ovaj opsežan i kronološki uređen presjek svjedoči o svim društvenim, ali i privatnim mijenama, koje je kroz desetljeća prošao i prolazi autor, a s njim i svi mi. Vojo Šindolić time se u domaćem književnom polju pozicionira kao jedan od značajnijih lirskih kroničara, pjesnika, bitnika.

Damir Šodan

„Unutarnji neprijatelj“, zbirka pjesama pjesnika, prevoditelja i dramskog pisca Damira Šodana, poetski je mozaik koji spaja urbanu mitologiju, kulturne reference te vlastite duhovne preokupacije i introspekcije. U njegovoj kući slavnih žive i poznate i marginalne figure, od Fidipida, Lou Reeda i Borisa Marune do Hrvatica s Instagrama, drugarice Milke i zgodne splitske blagajnice. Unutar pet pjesničkih ciklusa Šodanov lirski subjekt istražuje granice suvremenog svijeta i humanističkih ideala, prelazeći između zapadnih i istočnih granica, povijesnih trenutaka te osobnih egzistencijalnih i društvenih previranja. Njegov jedinstveni glas, duboko ukorijenjen u bogatoj anglosaksonskoj tradiciji s nijansama feralovske satire, reduciranim pjesničkim izrazom precizno bilježi duh vremena, vješto balansirajući ironiju, humor i filozofske uvide.