Podatkovni centri, ti indistrijski pogoni digitalnog doba, često su na meti kritika zbog svoje energetske proždrljivosti. No, ipak poduzimaju korake kako bi promijenili svoju lošu reputaciju. Njihovi napori da postanu uzorni ekološki industrijski subjekti već daju rezultate, ali put prema potpunoj održivosti još je dug i izazovan. Prvi korak, pariška Olimpijada.

Optimalna temperatura vode

Ključnu ulogu u projektu zagrijavanja bazena odigrala je kompanija Equinix s podatkovnim centrom u Saint-Denisu, Parizu. Otvoren 2023. godine, ovaj centar na preko 5.000 kvadratnih metara posebno je dizajniran za prikupljanje i izvoz topline koju generira dok su u pogonu svi serveri. Toplina koju proizvode ovi serveri besplatno se prenosi u urbanu zonu Plaine Saulnier i Olimpijski vodeni centar, gdje se koristi za održavanje optimalne temperature vode u bazenima.

Koncept korištenja otpadne topline iz podatkovnih centara nije potpuno nov, ali je dobio na značaju posljednjih godina kao dio napora za poboljšanje energetske učinkovitosti i održivosti. Podatkovni centri, koji sadrže ogromne mreže računalnih i skladišnih resursa, proizvode znatne količine topline kao nusprodukt svog rada. Tradicionalno se ova toplina smatrala otpadom i raspršivala u okoliš, često zahtijevajući dodatnu energiju za sustave hlađenja. Međutim, hvatanjem i preusmjeravanjem ove topline, objekti poput Equinix PA10 mogu značajno smanjiti svoj ekološki otisak i istovremeno pružiti vrijedan resurs obližnjim zajednicama.

Ovaj pristup u skladu je sa širim trendovima u industriji podatkovnih centara, gdje tvrtke sve više istražuju načine za održivije poslovanje, ali i da se obrane od kritika o njihovom štetnom djelovanju. Na primjer, britanski tehnološki startup Deep Green uspješno je pokrenuo sličan projekt u Exmouth Leisure Centru, gdje se otpadna toplina iz podatkovnog centra koristi za zagrijavanje javnog bazena. Ova inicijativa rezultirala je značajnim uštedama troškova i smanjenjem emisija ugljika.

Nekoliko zemalja, posebno u nordijskoj regiji, prednjači u korištenju otpadne topline, ali i drugi se trude.

Nordijske zemlje prednjače

Finska je lider u ovom području. Microsoft, u suradnji s europskom energetskom tvrtkom Fortum, ima projekt u Finskoj gdje se višak topline iz podatkovnog centra koristi za grijanje obližnjih domova i poslovnih prostora.

Drugi primjer je Googleov podatkovni centar u Hamini, Finska, koji je pokrenuo sustav za povrat topline kako bi osigurao 80 posto potreba mreže za grijanje domova, škola i javnih zgrada u tom području. Također, finski razvojni programer podatkovnih centara Remov najavio je podatkovni centar od 7,2 MW u Seinäjokiju koji će hvatati i koristiti 90 posto svoje otpadne topline u sustavu daljinskog grijanja.

Švedska i Norveška također aktivno koriste otpadnu toplinu iz podatkovnih centara. U Švedskoj, Stockholm Data Parks želi osigurati 10 posto potreba za grijanjem grada do 2035. godine. U Norveškoj, općina Bjørnafjorden razvija komercijalnu zonu Lyseparken, koja uključuje infrastrukturu za recikliranje topline iz velikih podatkovnih centara.

Je li ova sinergija između digitalnog svijeta i sportskog spektakla znak istinske promjene ili samo vješto osmišljen marketinški potez?

Amazon i Facebook se trude

I velike tehnološke kompanije također istražuju slične inicijative diljem nordijske regije. Na primjer, Amazon koristi recikliranu toplinu iz podatkovnog centra u Irskoj za opskrbu grijanjem u Dublinu, dok Facebookov podatkovni centar u Danskoj grije 6.900 domova. Apple proširuje podatkovni centar u Danskoj gdje se toplinska energija koristi u obližnjem Viborgu.