EU je spremna upotrijebiti svoje najmoćnije trgovinske mjere i mogla bi uvesti poreze na američke digitalne tvrtke ako pregovori s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom propadnu, izjavila je predsjednica EU-a Ursula von der Leyen za Financial Times u četvrtak. Prema izvješću, EU će tražiti "potpuno uravnotežen" sporazum s Washingtonom tijekom Trumpove 90-dnevne pauze u primjeni dodatnih carina. Međutim, upozorila je da je blok spreman dramatično proširiti transatlantski trgovinski rat na usluge ako ti pregovori ne uspiju, potencijalno uključujući porez na prihode od digitalnog oglašavanja koji bi pogodio tehnološke kompanije poput Mete i Alphabetovog Googlea.

Nikad više kao nekad

Von der Leyen je izjavila da je Trumpov trgovinski rat uzrokovao "potpunu prekretnicu u globalnoj trgovini". "To je prekretnica u odnosima sa Sjedinjenim Državama bez ikakve sumnje," rekla je, dodajući: "Nikada se više nećemo vratiti na status quo." Bojazan koju je von der Leyen spomenula ne odnosi se na američke, već na kineske prijetnje: "EU neće dopustiti da kineski proizvodi zbog američkih carina preplave europska tržišta." Dodala je da će Bruxelles uvesti zaštitne mjere ako novi sustav praćenja otkrije povećanje kineskog uvoza.

Digitalno oporezivanje kao europski odgovor

Porez na prihode od digitalnog oglašavanja predstavlja najizravniji način na koji EU može ciljati američke tech kompanije koje mogu utjecati na odluke o carinama za EU. Nema sumnje da bi takav namet pogodio kompanije čiji poslovni modeli ovise prvenstveno o prihodima od oglašavanja na digitalnim platformama.

"Mogući pristup je uvođenje poreza na prihode od digitalnog oglašavanja," pojasnila je von der Leyen. Za razliku od poreza na digitalne usluge koje svaka članica EU-a zasebno uvodi, ova bi se mjera primjenjivala jedinstveno na cijelom europskom tržištu.

Od fragmentacije do jedinstvenog pristupa

Europska komisija, čak i prije novih carina, već duže vrijeme razmatra načine za pravednije oporezivanje digitalnih kompanija koje ostvaruju velike prihode u Europi. Dosadašnje akcije bile su fragmentirane na razini pojedinih članica, što je dovelo do neujednačenog pristupa. Francuska je, primjerice, 2019. uvela 3-postotni porez na digitalne usluge, dok su druge zemlje poput Italije i Španjolske usvojile slične, ali ne i identične mjere. Druge zemlje kao da su bile nezainteresirane ili uplašene od posljedica odluke da ne bi provocirale SAD.

Ovaj put, to bi predstavljalo koordinirani, paneuropski pristup koji bi otežao tehnološkim tvrtkama izbjegavanje poreza kroz različite porezne režime država članica. Prema izvorima bliskim Komisiji, stopa poreza mogla bi se kretati između 3% i 5% prihoda od oglašavanja ostvarenih na europskom tržištu. Analitičari procjenjuju da bi takav porez mogao donijeti EU-u između 5 i 10 milijardi eura godišnje, ovisno o konačnoj stopi i obuhvatu. Meta i Google bili bi najviše pogođeni s obzirom na njihovu dominaciju na tržištu digitalnog oglašavanja, ali mjera bi utjecala i na druge platforme poput Amazona i X-a.

DMA: Crvena linija u pregovorima

Predsjednica Komisije pojasnila je da određena područja ostaju izvan granica pregovora, posebno propisi EU-a o digitalnom sadržaju i tržišnoj moći, koje Trumpovi dužnosnici vide kao de facto poreze na američke tehnološke tvrtke. Von der Leyen je također isključila PDV iz rasprava, izjednačavajući ga s američkim porezom na prodaju: "Ovo nije u paketima pregovora jer su to naše suverene odluke."