Lijekovi na daljinsko upravljanje, elektronske tablete i prednosti dnevnog ispijanja piva
Iz tjedna u tjedan istraživači nas obasipaju znanstvenim otkrićima koja bimogla promijeniti naše živote na bolje. Ovo su neka od njih...

Žive stanice proizvode biološke lijekove koji se, između ostalog, koriste za liječenje raka i autoimunih bolesti, a najveći im je nedostatak što je njihova izrada vrlo skupi. No, sada su istraživači Tehnološkog sveučilišta Chalmers izumili materijal koji koristi električne signale za hvatanje i oslobađanje biomolekula. Materijal također funkcionira u biološkim tekućinama sa sposobnošću suprotstavljanja promjenama pH vrijednosti.
Novi materijal, opisan u časopisu Angewandte Chemie, zapravo je polimerna površina koja električnim impulsom mijenja stanje od hvatanja do otpuštanja biomolekula, a ova učinkovita metoda mogla bi utrti put razvoju elektroničkih pilula i implantata lijekova.
Živa ljudska koža na robotima
U pokušaju da robote učine što sličnije ljudima, znanstvenici Sveučilišta u Tokiju potopili su robotski prst u otopinu kolagena i ljudskih dermalnih fibroblasta, dvije glavne komponente koje čine vezivno tkivo kože.
Rezultati, opisani u časopisu Matter, ne samo da su dali teksturu nalik na kožu robotskog prsta, nego i vodoodbojne i samoiscjeljujuće funkcije. Ova koža dovoljno je čvrsta i elastična da podnese dinamičke pokrete dok se robotski prst savija i rasteže.
Ovaj rad tek je prvi korak prema stvaranju robota prekrivenih živom kožom. Naime, unatoč napretku, razvijena koža još uvijek je preslaba da bi se mogla komercijalno koristiti, jer zahtijeva stalnu opskrbu hranjivim tvarima i uklanjanje otpada.
Plinska turbina na čisti vodik
Istraživači Sveučilišta Stavanger razvili su metodu korištenja čistog vodika kao goriva u plinskoj turbini. Njihov je konačni cilj proizvodnja električne energije bez štetnih emisija CO2. Sunce je, kažu, obilan obnovljivi izvor energije, a njegova energija koja doseže Zemljinu površinu čak je 8000 puta veća od cjelokupne godišnje globalne energetske potrebe.
Kad bi istraživači Sveučilišta u Stavangeru uspjeli iskoristiti solarnu energiju za proizvodnju vodika za svoje plinske turbine, onda bi doista osmislili i održivu metodu proizvodnje energije koja nije štetna za naš planet.
Cement od otpadnog materijala
Znanstvenici s tehnološkog sveučilišta Nanyang u Singapuru (NTU Singapore) stvorili su biocement su dva uobičajena otpadna materijala: industrijskog karbidnog mulja i uree iz urina sisavaca.
Osmislili su metodu za stvaranje tvrde krutine, odnosno taloga, iz interakcije uree s kalcijevim ionima u industrijskom karbidnom mulju. Kada se ova reakcija dogodi u tlu, talog povezuje čestice tla i popunjava praznine između njih, što rezultira kompaktnom masom tla. Time se proizvodi biocementni blok koji je jak, izdržljiv i manje propustan.
Rad, objavljen u Journal of Environmental Chemical Engineering, pokazuje da njihov biocement mogao postati održiva i isplativa metoda za korištenje u građevinarstvu, kontroli erozije tla ili izradi slatkovodnih rezervoara. Ovaj biocement mogao bi se koristiti i za brtvljenje pukotina pa čak i za popravak spomenika.
Origami milirobot
Američki istraživači razvili su "milirobota" koji koristi magnete i origami tehniku preklapanja kako bi se kotrljao, vrtio, okretao pa čak i plivao. Robot promjera 7,8 mm, predstavljen je u članku u Nature Communications, sastoji se od trokutastih šupljih cilindara s pričvršćenim magnetskim pločama i za kretanje koristi sposobnost preklapanja/rasklapanja Kresling origamija.
Priroda preklapanja/rasklapanja millirobota omogućuje pumpanje za isporuku tekućeg lijeka, a njegova okretnost osigurava mehanizam usisavanja za transport tereta, kažu istraživači. Miliroboti bi se s vremenom mogli koristiti kao minimalno invazivni uređaji za biomedicinsku dijagnozu i liječenje.
Supercrvi koji se hrane plastičnim otpadom
Istraživači Sveučilišta Queensland otkrili su da bi vrsta crva Zophobas morio mogla olakšati recikliranje plastike. Ove supercrve podvrnuli su različitim dijetama; neki su jeli polistirensku pjenu, neki mekinje, a treći ništa. Pokazalo se da su crvi hranjeni polistirenom preživjeli i pritom čak dobili na težini. To sugerira da dobivaju energiju iz polistirena, najvjerojatnije uz pomoć svojih crijevnih mikroba.
Istraživači su koristili tehniku zvanu metagenomika kako bi pronašli nekoliko kodiranih enzima sa sposobnošću razgradnje polistirena i stirena. Dugoročni im je cilj dobiti enzime za razgradnju plastičnog otpada u postrojenjima za reciklažu mehaničkim usitnjavanjem, nakon čega slijedi enzimska biorazgradnja. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Microbial Genomics.
Ljudski mozak topliji od tijela
Od automobilskog motora do komponenti prijenosnog računala, mehanički se sustavi obično zagrijavaju kada rade jače. U radu, objavljenom u časopisu Brain, istraživači su koristili spektroskopiju magnetske rezonancije (MRS) za mjerenje kemijskih uzoraka kroz magnetska polja i te su informacije kombinirali s podacima o cirkadijalnim ritmovima i dobu dana.
Prosječna temperatura mozga bila je 38,5 Celzijevih stupnjeva, više od dva stupnja više nego ispod jezika. Zabilježene su varijacije na temelju doba dana, regije mozga te dobi, spola i menstrualnog ciklusa. Ženski mozgovi pritom su u prosjeku bili 0,4 stupnjeva topliji od muških, najvjerojatnije zbog menstrualnog ciklusa, dok je najviša zabilježena temperatura mozga bila 40,9 stupnjeva.
Pivski kvasac filtrira tragove olova
Analiza istraživača MIT-ovog Centra za bitove i atome (CBA), objavljena u časopisu Nature Communications Earth and Environment, pokazuje da bi neaktivni kvasac mogao biti učinkovit kao jeftin, obilan i jednostavan materijal za uklanjanje onečišćenja olovom iz pitke vode.
MIT-ova studija pokazuje da proces doista može djelovati učinkovito pri mnogo nižim koncentracijama tipičnih zaliha vode u stvarnom svijetu i detaljno istražuje mehanizme uključene u proces. Metoda je toliko učinkovita da bi, izračunali su istraživači, otpadni kvasac iz bostonske pivovare bio dovoljan za tretiranje cjelokupne gradske vodoopskrbe.
Pivo je dobro za muška crijeva
Poput vina, i pivo može imati koristiti zdravlju, ako se konzumira umjereno. U studiji, objavljenoj u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry, istraživači izvještavaju da su muškarci koji su pili pivo dnevno, svejedno je li alkoholno ili bezalkoholno, imali raznovrsniji skup crijevnih mikroba, a to pak može smanjiti rizik od nekih bolesti kao što su bolesti srca i dijabetes.
Istraživači zaključuju da konzumacija boce piva dnevno, bez obzira na sadržaj alkohola, može biti korisna za crijevni mikrobiom i crijevno zdravlje muškaraca. Međutim, dodaju oni, budući da je najsigurnija razina konzumacije alkohola nikakva, bezalkoholno pivo može biti zdraviji izbor.