Nakon što je Apple svoje slušalice AirPods Pro 2 obogatio funkcijom slušnog pomagala, s ugrađenim testerom i mogućnošću zaštite sluha u glasnim okruženjima, kompanija EssilorLuxottica otišla je korak dalje i ponudila naočale za ljude koji imaju problema sa sluhom koje su upravo dobile odobrenje američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) i europske certifikate. Njihove Nuance Audio naočale dobitnik su počasne nagrade za digitalno zdravstvo na CES-u, a riječ je o proizvodu "dva u jedan”, odnosno okvirima za dioptrijske ili sunčane naočale, istovremeno namijenjenim i ljudima oštećenog sluha koji će se odsad moći slobodno kupovati u Americi, ali i u Europi.

Pametne naočale su u biti okviri na recept s ugrađenim slušnim aparatom koji se prodaje bez recepta. Korištenjem zvučnika i nizom mikrofona za formiranje snopa, Nuance Audio može pojačati glasnoću onoga s kim razgovarate i stišati pozadinsku buku. Naočalama možete upravljati popratnom aplikacijom ili namjenskim daljinskim upravljačem. 

Umjetni neuron oponaša živčane stanice

Istraživači Kineskog sveučilišta u Hong Kongu razvili su umjetni neuron temeljen na laseru koji u potpunosti oponaša funkcije, dinamiku i obradu informacija biološki stupnjevanog neurona. Uz brzinu obrade signala od 10 GBauda, milijardu puta bržu od bioloških pandana, novi laserski stupnjevani neuron mogao bi dovesti do otkrića u područjima poput umjetne inteligencije i drugih vrsta naprednog računalstva.

"Naš laserski stupnjevani neuron nadilazi ograničenja brzine trenutačnih fotonskih verzija šiljastih neurona i ima potencijal za još brži rad. Naš rezervoarski računalni sustav pokazuje iznimne performanse u zadacima kao što su prepoznavanje uzoraka i predviđanje slijeda", pohvalili su se istraživači u časopisu Optica. U brojkama, to znači da njihov kvantno-točkasti laserski stupnjevani neuron na bazi čipa u samo jednoj sekundi može obraditi podatke iz 100 milijuna otkucaja srca ili 34,7 milijuna digitalnih slika.

Moždani implantat za liječenje Parkinsona

U sklopu 69 milijuna funti vrijednog programa Precision Neurotechnologies, znanstvenici Sveučilišta u Cambridgeu razvijaju implantate koji bi mogli pomoći u popravljanju moždanih putova oštećenih Parkinsonovom bolešću. Pritom koriste male nakupine moždanih stanica, organoida srednjeg mozga, za razvoj nove vrste moždanog implantata. Kako bi novim stanicama pomogli da se povežu i ponovno izgrade oštećene putove, u radu će koristiti i napredne materijale i električnu stimulaciju. Njihov je krajnji cilj stvoriti precizne terapije koje će ljudima s Parkinsonovom bolešću vratiti normalnu funkciju mozga.

U sklopu istog programa istraživači Imperial Collegea u Londonu razvijaju potpuno novu klasu hibridne tehnologije usmjerene na inženjering presađenih neurona s bioelektričnim komponentama. Škotski istraživači izradit će pak napredne neuralne robote za neuromodulaciju petlje usmjerene na liječenje epilepsije, dok londonska Navira razvija tehnologiju isporuke genskih terapija preko krvno-moždane barijere.

Prekretnica u stvaranju sintetičkog života

Nakon više od desetljeća rada istraživači Sveučilišta Macquarie postigli su veliki napredak u svojim nastojanjima da stvore život u laboratoriju. To im je uspjelo nakon što su sastavili konačni kromosom u genomu sintetičkog kvasca Saccharomyces cerevisiae. Ovo je prvi put da je sintetski eukariotski genom konstruiran u cijelosti i dokaz da znanstvenici mogu sintetizirati i složenije organizme.

"Ovo je prekretnica u sintetskoj biologiji i posljednji dio slagalice koja već godinama zaokuplja istraživače sintetske biologije", pohvalili su se istraživači u časopisu Nature Communications. "Genom sintetskog kvasca kvantni je skok u našoj sposobnosti inženjeringa biologije, a ovo postignuće otvara uzbudljive mogućnosti za razvoj učinkovitijih i održivijih procesa bioproizvodnje, od izrade lijekova do stvaranja novih materijala."

Mapiranjem moždanih krugova protiv anksioznosti

Istraživači Weill Cornell Medicine predlažu sasvim novu metu za liječenje anksioznih poremećaja te strategiju mapiranja učinaka lijekova na mozak, temeljenu na metodi fotofarmakologije. Naime, sadašnji tretmani za anksiozne poremećaje, panični poremećaj i slična stanja mogu imati neželjene nuspojave, uključujući razna kognitivna oštećenja. No, ispitivanje učinka eksperimentalnih spojeva lijekova koji aktiviraju receptore moždanih stanica mGluR2 pokazalo je da se to može izbjeći. Aktiviranje tih lijekova u amigdali, regiji mozga povezanoj s emocijama, drastično smanjuje znakove tjeskobe bez očitih nuspojava.

"Pristup koji se temelji na fotofarmakologiji ukazuje na novu i važnu metu za liječenje poremećaja povezanih s anksioznošću", zaključili su istraživači u radu, predstavljenom u časopisu Neuron.

Prvi potpuni sustav umjetnog osjeta

Umjetno projektirani biološki procesi poput sustava percepcije i dalje su nedostižna meta stručnjaka za organsku elektroniku zbog oslanjanja ljudskih osjetila na prilagodljivu mrežu senzornih neurona koji reagiraju na podražaje iz okoline. No, sad su robotičari Sveučilišta Northwestern i Georgia Techa stvorili nove organske elektrokemijske neurona visokih performansi koji reagiraju unutar frekvencijskog raspona ljudskih neurona. Dizajnirajući druge organske materijale izradili su i potpuni sustav percepcije te projektirane neurone integrirali s umjetnim receptorima dodira i sinapsama. Sve to omogućilo je detekciju i obradu taktilnog signala u stvarnom vremenu.

Njihov sintetički neuron, opisan u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), postiže performanse bez presedana i nudi raspon 50 puta širi od postojećih organskih elektrokemijskih neuronskih krugova. Sve to trebalo bi biti dovoljno da se premosti jaz između biologije i tehnologije te ubrza razvoj inteligentnih robota, senzorskih sustava i organske elektronike.

Vjetrom protiv požara

Istraživači Medicinskog fakulteta Sveučilišta Ohio razvili su Vortex Launcher, prijenosni alat koji bi vatrogascima trebao pomoći u gašenju požara. Napravljen kao alternativa kemijskim pjenama i klasičnim hidrantima, ovaj uređaj suzbija plamen snagom vodljivih aerosola koji mogu usmjeravati struju. Aerosole prenose vrtložni prstenovi koji obližnji kisik pretvaraju u ozon. Njihov ubrzani protok zraka stvara brzu turbulenciju, ometa prirodni proces sagorijevanja i brzo gasi vatru.

Uređaj, predstavljen u časopisu Technologies, https://www.mdpi.com/2227-7080/13/1/10 pričvršćuje se uz ruku vatrogasca i koristi udare komprimiranog zraka ili elastičnu dijafragmu za isporuku aerosola u električnom luku za gašenje vatre. Njegov je domet gotovo dva metra, a mogao bi se unaprijediti integracijom multimodalnih senzora ili analize slike u sustav. Ove nadogradnje računalnim vidom omogućile bi lanseru da cilja požare uzrokovane različitim izvorima, kažu istraživači.

Karta centra za apetit liječi pretilost i dijabetes

Znanstvenici Sveučilišta u Cambridgeu izradili su najdetaljniju mapu ljudskog hipotalamusa, ključne regije mozga koja regulira tjelesnu težinu, apetit, san i stres. Njihov HYPOMAP, objavljen u časopisu Nature, pruža dosad neviđen pogled na centar za apetit u mozgu i obećava ubrzanje razvoja tretmana za pretilost i dijabetes.

Istraživači su dobili novi alat za otključavanje tajni metaboličkog kontrolnog centra ljudskog mozga i novo oružje u borbi protiv pretilosti, dijabetesa i srodnih stanja. Ova mapa im omogućava da precizno odrede specifične tipove stanica, razumiju njihove genetske profile i istraže kako one stupaju u interakciju sa susjednim stanicama. Detaljna stanična rezolucija, kažu, nudi neprocjenjiv uvid u sklopove koji reguliraju apetit i energetsku ravnotežu, kao i druge funkcije kao što su spavanje i reakcije na stres.