Prvi jednosmjerni supravodič za 400 puta brža računala
Istraživači s Tehnološkog sveučilišta u Delftu demonstrirali su jednosmjerni supravodič s nultim otporom koji blokira svaku struju koja dolazi u suprotnom smjeru

Uz pomoć supravodiča elektronički uređaji mogli bi raditi stotine puta brže i pritom eliminirati gubitke energije. Međutim, za to su i potrebna magnetska polja koja bi spriječila njihovo vođenje struje u svim smjerovima, što znači da nisu bila praktična za klasično računanje.
No, sad su istraživači s Tehnološkog sveučilišta u Delftu ponudili alternativnu metodu za kontroliranje smjera struje u supravodiču bez magneta. Pritom su koristili novi kvantni materijal Nb3Br8, razvijen na Sveučilištu Johnsa Hopkinsa. Poput grafena, ovaj je materijal atomski tanak i ima svoj vlastiti električni dipol.
Stoljeće supravodiča
Istraživači su stvorili "kvantni materijal Josephsonovih spojeva" s dva supravodiča odvojena slojem Nb3Br8. Tako su dobili vrlo tanak sendvič, debeo samo nekoliko atomskih slojeva, potreban za izradu Josephsonove diode.
Zahvaljujući ovom građevnom bloku, tehnologija koja je prije bila moguća samo pomoću poluvodiča, sada se potencijalno može izraditi sa supravodičima. To uključuje i terahercna računala, 300 do 400 puta brža od računala koja trenutno koristimo. Pa ako je prošlo bilo stoljeće poluvodiča, ovo bi moglo postati stoljeće supravodiča, vjeruju istraživači.
Skaliranje za masovnu proizvodnju
Za to je potrebno prevladati problem iskoristivosti na sobnoj temperaturi. Naime, dosadašnja ispitivanja provedena su na ekstremno niskim temperaturama ispod 77 Kelvina, odnosno -196 Celzijevih stupnjeva. Ako tim iz TU Delfta otkrije kako pokrenuti supravodič na normalnijim temperaturama, bit će puno bliže sljedećem koraku: skaliranju za masovnu proizvodnju.
Istraživači, koji su svoja zapažanja objavili u časopisu Nature, vjeruju da bi se njihov supravodič najbolje iskoristio u centraliziranim farmama poslužitelja i superračunalima. Postojeća infrastruktura mogla bi se bez prevelikih troškova prilagoditi za rad s elektronikom baziranom na Josephson diodi, kažu istraživači.
Radionica na YouTubeu
Od 18. do 19. svibnja izvanredni profesor Mazhar Ali i njegovi suradnici, prof. Valla Fatemi sa Sveučilišta Cornell i dr. Heng Wu sa TU Delfta, domaćini su Radionice efekata supervodljivih dioda na Virtualnom znanstvenom forumu, na kojem će 12 međunarodnih stručnjaka održati snimljene govore, objavljene na YouTubeu, o trenutnom stanju i budućim smjerovima istraživanja i razvoja.