Nedavni tehnološki napredak u području pluripotentnih matičnih stanica i umjetne maternice pomaknuo je ovaj koncept iz znanstvene fantastike u područje realne mogućnosti. O tjeloidima (Bodyoids) piše magazin MIT Technology Review.

Manjak ljudskih bioloških materijala trenutno utječe na više područja zdravstvene skrbi, s više od 100.000 pacijenata koji čekaju transplantaciju organa samo u SAD-u. Ova oskudica također prisiljava medicinske istraživače da se oslanjaju na testiranje na životinjama unatoč njegovim ograničenjima u repliciranju ljudske fiziologije, dok eksperimentalni lijekovi prolaze dugotrajne kliničke studije s manje od 15% uspješnosti za regulatorno odobrenje.

Matične stanice i umjetne maternice

"Pluripotentne matične stanice mogu se razviti u gotovo svaku vrstu stanice u tijelu - od srčanih, jetrenih do živčanih. To su rane razvojne stanice s jedinstvenom sposobnošću pretvorbe," objašnjava članak. Istraživači su uspješno stvorili strukture koje oponašaju rani ljudski embrionalni razvoj koristeći ove stanice, dok tehnologija umjetne maternice nastavlja napredovati.

U kombinaciji s etabliranim genetskim tehnikama za inhibiciju razvoja mozga, ove tehnologije teoretski omogućuju stvaranje ljudskih tijela bez svijesti ili percepcije boli. Takva tijela mogla bi osigurati neograničen izvor organa i tkiva, istovremeno eliminirajući etičke dileme vezane uz sposobnost osjećanja.

Od laboratorija do operacijske sale

Ako bi se uspješno razvili, tjeloidi bi mogli generirati organe izravno iz pacijentovih vlastitih stanica, stvarajući savršena imunološka podudaranja i eliminirajući potrebu za doživotnom imunosupresijom. Ovaj pristup također bi mogao omogućiti personalizirano testiranje lijekova, dopuštajući liječnicima procjenu učinkovitosti tretmana na temelju specifične genetike i fiziologije pojedinca.

No, put do praktične primjene još je dug. Znanstvenici zasad nisu uspjeli uzgojiti žive organizme iz trenutnih modela embrija, a tehnologije za razvoj ljudskih tijela izvan maternice su tek u povojima. Ostaju i ključna pitanja - hoće li tjeloidi bez razvijenog mozga uopće preživjeti, i ako da, mogu li vjerno oponašati fiziologiju pravog ljudskog tijela za potrebe medicinskih istraživanja.

Gdje povući granicu?

Koncept tjeloida otvara duboka etička pitanja unatoč potencijalnim koristima. "Mnogi će smatrati ovaj koncept grotesknim ili užasavajućim. I s dobrim razlogom. Imamo urođeno poštovanje prema ljudskom životu u svim njegovim oblicima," navodi članak MIT Technology Reviewa.

Ključne zabrinutosti uključuju pravilni pristanak za izvore stanica i potencijalne utjecaje na društvene poglede na ljudski život. "Bi li tjeloidi - stvoreni bez trudnoće, roditeljskih nada, ili uistinu roditelja - zamaglili granicu? Ili bismo smatrali tjeloid ljudskim bićem, s pravom na isto poštovanje?" pita se članak.

Izbjeći spekulacije

"Vrijeme je da započnemo te rasprave sada, kada je znanstveni put dovoljno jasan da izbjegnemo čistu spekulaciju, ali prije nego što svijet bude suočen s uznemirujućim iznenađenjem," potiče MIT Technology Review. Početno istraživanje moglo bi započeti s ne-ljudskim vrstama dok se razvijaju etički okviri.

"Samo zato što se nešto može učiniti ne znači da bi se trebalo učiniti," upozorava članak, naglašavajući da bi odluke o razvoju tjeloida u konačnici trebale uključivati široki društveni doprinos. "Prilika je previše važna da bi se ignorirala," zaključuju istraživači, istodobno priznajući da put naprijed zahtijeva balansiranje znanstvenog potencijala s etičkim razmatranjima.