Sustav EU OS će biti baziran na Linuxu, a prema planovima, prve testne verzije trebale bi zaživjeti u odabranim institucijama do kraja ove godine.

EU digitalna autonomija

Razvoj vlastitog OS-a uklapa se u širu strategiju EU-a prema tehnološkoj neovisnosti, koju je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već ranije najavila kroz ideju "digitalne autonomije". Prijašnji nacionalni pokušaji poput njemačkog LiMuxa i francuskog GendBuntua postavili su temelje, ali EU OS inicijativa predstavlja prvi koordinirani paneuropski pristup primjeni softvera otvorenog koda u javnom sektoru.

Linux za državne službe

EU OS neće graditi iz temelja, već će prilagoditi postojeće Linux distribucije specifičnim potrebama državnih agencija, škola i zdravstvenih ustanova. Projekt će kao osnovu koristiti Fedora Linux u kombinaciji s grafičkim sučeljem KDE Plasma radi jednostavnije uporabe.

Odabir Fedore kao baze izaziva nervozu zbog veza s Red Hatom koji je u vlasništvu američkog IBM-a. Neki stručnjaci upozoravaju da korištenje distribucije iz SAD-a nije baš u duhu ideje o potpunoj digitalnoj neovisnosti. No iz EU tvrde da će kod biti potpuno otvoren i moguće ga je prilagoditi, pa neće biti skrivenih funkcija ni backdoora koji bi kompromitirao sigurnost.

Uštede i sigurnost

Jedan od glavnih motiva ove inicijative je financijska isplativost. Vlasnički operativni sustavi poput Microsoft Windowsa zahtijevaju skupe licence koje opterećuju javne proračune. Prelaskom na rješenja otvorenog koda, vlade bi mogle godišnje uštedjeti stotine milijuna eura. Jednako važan aspekt je i kibernetička sigurnost. S obzirom na sve češće napade hakera i ransomware, operativni sustav pod kontrolom EU-a omogućio bi bolji nadzor i brže izdavanje sigurnosnih zakrpa. "Javne institucije barataju osjetljivim podacima građana i ne bi trebale ovisiti o stranim korporacijama za svoju temeljnu infrastrukturu," izjavio je glasnogovornik IT odbora Europskog parlamenta.

Problemi implementacije

Naravno, put do implementacije neće biti jednostavan ni lak. Mnoge institucije u EU i dalje su vezane uz Windows aplikacije, a prebacivanje cijelog sustava na Linux vjerojatno će izazvati gunđanje među zaposlenicima koji su navikli na trenutačna rješenja. Problem predstavljaju i specijalizirani vladini programi koje će trebati prilagoditi za rad na Linuxu. Europska komisija već je predvidjela ove prepreke pa planira organizirati edukacije i postupno uvoditi novi sustav. Testiranja će najprije krenuti u manjim sredinama, a tek kasnije u većim državnim tijelima.

Reakcije i budućnost projekta

Open source zajednica dočekala je inicijativu s optimizmom. Ipak, dio tehnoloških analitičara zadržava oprez, podsjećajući na slučaj Münchena koji je 2017. odustao od LiMuxa zbog problema s kompatibilnošću aplikacija. Uspije li projekt zaživjeti, EU OS mogao bi postati referentna točka za druge regije koje traže alternative zatvorenim sustavima. Europska komisija već je osigurala početnih 10 milijuna eura, a očekuju se i dodatna sredstva kako projekt bude napredovao.