Tehnologija mijenja svijet brže nego ikad. Relevantna svjetska istraživanja predviđaju nastavak ulaganja u tehnološke inovacije, što će poticati daljnju primjenu naprednih rješenja u proizvodnim procesima, optimizaciju poslovanja i stvaranje proizvoda visoke dodane vrijednosti. Sve to ima cilj unaprijediti korisničko iskustvo i omogućiti tvrtkama da se lakše prilagode tržišnim zahtjevima. Internet stvari (IoT) često se ističe kao ključni pokretač tih promjena, no zapravo je riječ o široj mreži međusobno povezanih područja – od umjetne inteligencije (AI), strojnog učenja i obrade velikih podataka (big data) do cybersigurnosti, blockchaina i održivih izvora energije. Te niše razvijaju se neovisno, ali istovremeno djeluju u simbiozi, stvarajući ekosustav koji oblikuje budućnost.

Posjetite službenu web stranicu Sveučilišta VERN'

IoT – 300 milijardi razloga za karijeru

Prema izvješću "State of IoT 2024", integracija IoT-a i ulaganja u njega ostaju prioritet globalnih korporacija, posebno zbog potrebe za optimizacijom poslovnih i proizvodnih procesa. Iako se na listi prioriteta nalazi odmah ispod implementacije umjetne inteligencije, kombinacija IoT-a i AI-ja bilježi značajan porast. Stručnjaci smatraju da upravo ta kombinacija daje "vjetar u leđa" IoT tržištu, čija se vrijednost trenutačno procjenjuje na oko 300 milijardi dolara, s projekcijom daljnjeg rasta.

Snagu te tehnološke sinergije naglašava i PriceWaterhouseCoopers u svojem istraživanju, navodeći "da rastuće tehnologije odlično surađuju". Primjerice, IoT senzori prikupljaju podatke u stvarnom vremenu – od praćenja performansi strojeva u tvornicama, do mjerenja kvalitete zraka u pametnim gradovima – dok AI analizira te podatke kako bi predvidio kvarove, povećao sigurnost ili personalizirao korisničko iskustvo.

Primjena tih tehnologija proteže se na gotovo sva područja – od zdravstva i logistike, do obrazovanja i zabave – a Hrvatska ima priliku postati dio tog globalnog vala, pod uvjetom da obrazuje stručnjake spremne za budućnost.

Diploma za 2030.

Ako uzmemo u obzir projekcije, broj povezanih IoT uređaja u svijetu porast će s trenutačnih 19 milijardi na 40 milijardi do 2030. godine. Taj eksponencijalni rast donosi ogromne prilike, ali i izazove. S povećanjem broja uređaja raste i potreba za cybersigurnosti – područjem koje već sada bilježi ozbiljan manjak stručnjaka. Prema podacima Europske unije, u Europi trenutačno nedostaje oko milijun eksperata za cybersigurnost, dok će na globalnoj razini taj deficit uskoro doseći gotovo četiri milijuna. Istovremeno, američki Labor Department procjenjuje da će do 2030. svijetu nedostajati 85,2 milijuna softverskih inženjera sa znanjima JavaScripta, SQL-a, PHP-a, C# i Pythona. Taj manjak predstavlja rizik za tvrtke, s potencijalnim gubitkom prihoda od čak 8,4 trilijuna američkih dolara.

U tom kontekstu, maturanti koji upišu fakultet u akademskoj godini 2025./2026. diplomirat će neposredno nakon početka 2030., u trenutku kada će im biti otvorene perspektive globalnog tržišta. Odabir studija usmjerenog na tehnologiju – bilo da je riječ o IoT-u, AI-ju, cybersigurnosti ili poslovnoj informatici – stoga nije samo logičan potez, već i investicija s visokim povratom. No, ključno pitanje ostaje: gdje pronaći studij koji osigurava visoki povrat?

Prijediplomski studij Internet stvari (IoT)

Jedinstven u Hrvatskoj, ovaj studij uči studente kako povezati svijet uz Internet stvari (IoT). Spajajući programiranje (Python, Raspberry Pi) s elektrotehnikom, s naglaskom na internetske tehnologije, ugrađene uređaje, senzore i bežične komunikacije, studenti ovladavaju razvojem rješenja za automatizaciju – zamislite hladnjake koji naručuju namirnice, ili tvornice koje same otkrivaju kvarove. Diplomanti mogu razvijati karijere, poput IoT projektnog menadžera, IoT inženjera, developera IoT proizvoda u tehnološkim tvrtkama ili dizajnera IoT rješenja, baveći se poslovima poput projektiranja mreža senzora za pametne gradove, stvaranja aplikacija za povezane uređaje, osiguravanja sigurnosti IoT mreža ili uvođenja inovacija u različite gospodarske grane.

Prijediplomski studij Poslovna informatika

Ovaj studij nadilazi klasično programiranje, primjerice u Pythonu, Javi ili JavaScriptu te uči studente kako razumjeti poslovanje i primijeniti ta znanja u poslovnim procesima. Za razliku od drugih sličnih studija, ovaj studijski program spaja IT vještine i poslovna znanja, pa diplomanti mogu raditi kao backend i frontend ili fullstack developeri, analitičari ili konzultanti, projektni menadžeri, sistem administratori ili menadžeri informacijske infrastrukture, baveći se razvojem aplikacija, analizom podataka, implementacijom poslovnih sustava ili, pak, unapređenjem strategija tvrtki. Takav pristup sve više koriste tvrtke poput Googlea ili Salesforcea, čime diplomanti postaju traženi stručnjaci za digitalnu transformaciju.

Prijediplomski studij Tehnički menadžment

Zbog kombinacije tehničkih znanja s upravljačkim vještinama, ovaj studij priprema studente za vođenje tehnoloških projekata i proizvodnih procesa u ulogama tehničkih projektnih menadžera, proizvodnih menadžera, menadžera kvalitete i voditelja održavanja. Oni rade na projektima digitalizacije sustava ili optimizacije logističkih procesa, uz pomoć umjetne inteligencije, u organizacijama poput Rimac Automobila, Siemensa, Boscha, itd.

Diplomski studij IT menadžment

Specijalizacija u informatičko-poslovnom segmentu studentima na Sveučilištu VERN' moguća je uz diplomski studij IT menadžment, koji spaja suvremene IT tehnologije s menadžerskim znanjima, pripremajući ih za vođenje poslovnih procesa u svijetu digitalne transformacije. Studenti ovladavaju alatima za odlučivanje, modeliranje poslovnih procesa i primjenu IT-ja u poslovnim strategijama, poput automatizacije financijskih izvještaja ili optimizacije opskrbnih lanaca. Karijerne perspektive realiziraju s pozicije IT menadžera, konzultanata za digitalnu strategiju, menadžera implementacije IT sustava u organizacijama, projektnih menadžera ili stručnjaka za poslovnu analitiku u tvrtkama.

Praktična iskustva koja jamče zapošljivost

Znanja stečena u predavaonicama studenti na Sveučilištu VERN' primjenjuju na stručnoj praksi te u suradnji s tvrtkama s kojima rješavaju projektne zadatke i tako uče kako tehnička ili informatička znanja primijeniti u poslovnom kontekstu. Dio tih projekata ogleda se u suradnji s tvrtkama poput Combisa, Ubera, Rimac Automobila, Ericsson Nikole Tesle i Nokije Hrvatska, s kojima su studenti razvijali projekte, kao što su tranzicija poslovanja u oblak, unapređenje sustava covid-potvrda, nadogradnja sustava digitalnog zdravstva, razvoj rješenja za inovativnu primjenu obnovljivih izvora energije i drugi.

Takav pristup obrazovanju, uz obveznu studentsku praksu, rezultira zapošljivošću diplomanata Sveučilišta VERN' od gotovo 100 posto, s obzirom na to da uz tehničku stranu, razumiju i poslovnu logiku – odlučujući faktor na konkurentnom tržištu.