Umjetnost stvorena ljudskom rukom dobiva bolje kritike

Eksperiment Sveučilišta u Beču pokazuje da ljudi mogu duboko proživljavati umjetnička djela, čak i kad znaju da su generirana računalima

Mladen Smrekar petak, 4. kolovoza 2023. u 16:05
Lijevo je primjer umjetničkog djela koje je stvorio čovjek, a desno računalno generiran umjetnički rad 📷 Theresa Demmer
Lijevo je primjer umjetničkog djela koje je stvorio čovjek, a desno računalno generiran umjetnički rad Theresa Demmer

Računala i umjetna inteligencija postaju sve važniji u svijetu umjetnosti. Umjetnička djela generirana umjetnom inteligencijom postižu milijune na aukcijama, a umjetnici rutinski koriste algoritme za stvaranje estetskog sadržaja. Eksperiment Sveučilišta u Beču pokazao je da ljudi mogu duboko proživljavati umjetnička djela, čak i kad znaju da su ih generirala računala.

Portret Edmunda de Belamyja generiran GAN-om (lijevo; primjer generiranja GAN-a korišten u znanstvenom radu (u sredini); primjer generiranja CAN-a (Creative adversarial network)
Portret Edmunda de Belamyja generiran GAN-om (lijevo; primjer generiranja GAN-a korišten u znanstvenom radu (u sredini); primjer generiranja CAN-a (Creative adversarial network)

Zapažanja su opisana u studiji "Zahtijeva li emocionalna povezanost s umjetnošću stvarno ljudskog umjetnika? Reakcije emocija i namjere na umjetnu inteligenciju u odnosu na umjetnost koju su stvorili ljudi i utjecaj na estetski doživljaj" koju objavljuje časopis Computer in Human Behavior.

Napola točne informacije

Istraživači su sudionicima predstavili apstraktne crno-bijele umjetničke radove, objašnjavajući da su umjetnička djela ili nasumično generirana pomoću računala ili ih je namjerno stvorila osoba kako bi izazvala emocije. 

Gerhard Richter: "4900 Farben" (a); Michael Noll: Modificirana verzija Mondrianove "Kompozicije s linijama" (b1); Računalna kompozicija s linijama b2); djelo napravljeno ljudskom rukom (c) i računalni uradak (d)
Gerhard Richter: "4900 Farben" (a); Michael Noll: Modificirana verzija Mondrianove "Kompozicije s linijama" (b1); Računalna kompozicija s linijama b2); djelo napravljeno ljudskom rukom (c) i računalni uradak (d)

"Za računalno generirane slike, izbjegli smo korištenje umjetne inteligencije ili samoučećeg algoritma obučenog na slikama koje su generirali ljudi, već smo umjesto toga odabrali korištenje vrlo jednostavnog algoritma kako bi dobili slike potpuno neovisne o ljudskim utjecajima", objašnjavaju istraživači.

Emotivno vezivanje

Rezultati su pokazali da su sudionici gotovo uvijek proživjeli neke emocije i uočili određenu razinu namjere u stvaranju umjetničkih djela. Studija stoga pruža nove empirijske dokaze da se ljudi mogu emotivno vezati i uz  računalno generiranu umjetnost. 

Srednje prijavljene veličine za sve pojedinačne emocije kod svih sudionika ispitivanja
Srednje prijavljene veličine za sve pojedinačne emocije kod svih sudionika ispitivanja

Suprotno uobičajenim pretpostavkama, čini se da ljudi percipiraju emocije i namjere, čak i kada znaju da je nešto stvorilo računalo. Međutim, prijavili su jače emocije i pozitivnije ocijenili umjetničko djelo ako ga je doista stvorila osoba, čak i kad su dobili lažnu informaciju da je umjetničko djelo računalno generirano. Stoga rezultati također pokazuju da postoji suptilna, ali značajna razlika u emocionalnom utjecaju između ljudske i umjetne umjetnosti. 

Nova pitanja

Sve u svemu, rezultati postavljaju nova pitanja o interakciji između čovjeka i računala te sve većoj ulozi umjetne inteligencije kao kreativnog entiteta u umjetnosti, dizajnu i zabavi. Kako ljudi reagiraju na složenija umjetnička djela koja generira umjetna inteligencija i koje su karakteristike po kojima ljudi mogu razlikovati umjetnost stvorenu računalom od umjetnosti koju stvaraju ljudi, ako postoje? Očito je, trebat će nam još istraživanja kako bi bolje razumjeli složen odnos između ljudi i strojeva u ovom području.