Američki tehnološki giganti dugo su uživali neviđen utjecaj na globalnim digitalnim tržištima, posebice u Europskoj uniji. Međutim, ne samo u EU, već regulatori diljem svijeta počeli su provoditi mjere za ograničavanje ove dominacije. Zakon o digitalnim tržištima (DMA) Europske unije predstavljao je jedan od prvih i najznačajnijih regulatornih okvira usmjerenih na sprječavanje protutržišnih praksi "platformi čuvara" poput Googlea, Applea, Mete i Amazona. Ovi propisi ograničavaju prakse poput samopogodovanja i zlouporabe korisničkih podataka, označavajući odlučujući zaokret u globalnom digitalnom regulatornom okruženju.

Želja za digitalnim suverenitetom

Regulatorni pristup EU-a potaknuo je slične inicijative diljem svijeta, stvarajući sve veći izazov američkoj tehnološkoj dominaciji. Zemlje sve više potvrđuju digitalni suverenitet kroz propise koji ograničavaju moć tehnoloških divova sa sjedištem u SAD-u, istovremeno promičući lokalnu konkurenciju i zaštitu potrošača. Ovaj globalni regulatorni pokret odražava šire zabrinutosti o tržišnoj koncentraciji, privatnosti podataka i potrebi za uravnoteženijim digitalnim ekosustavima. (Vidi okvir)

Turska verzija stroža od DMA-a

Turska se pojavila kao najnovija zemlja koja se pridružuje ovom regulatornom trendu, pripremajući uvođenje pravila koja usko odražavaju pristup EU-a. Predloženi zakon, koji podržavaju turska vladajuća stranka i tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja želi spriječiti velike tehnološke tvrtke u davanju prednosti vlastitim uslugama u rezultatima pretraživanja, trgovinama aplikacija i internetskim tržištima.

Tursko tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja (TCA) predlaže pravila koja će zahtijevati da platforme sa značajnom tržišnom snagom omoguće prenosivost podataka, podržavaju više opcija plaćanja i osiguraju kompatibilnost s drugim uslugama. TCA će nadzirati provedbu, uz kazne za nepridržavanje.

Turska verzija čini se strožom od DMA-a Europske unije, potencijalno namećući veća ograničenja poslovnim praksama poput korištenja podataka između usluga i obvezne interoperabilnosti. Ovaj agresivan pristup signalizira tursku odlučnost da uspostavi veću kontrolu nad svojim digitalnim tržištem.

Hoće li priliku iskoristiti kineske kompanije?

Američke kompanije počet će se sve više suočavati s nizom praktičnih problema na tržištima van SAD-a, kao što je to počelo u EU. Nove regulative znače veće troškove i potencijalno narušavanje korisničkog iskustva zbog ograničavanja integracije između različitih usluga. Nejasno definirane odredbe donose dodatnu neizvjesnost, a kazne nisu zanemarive – mogu doseći i do 10% godišnjeg prometa.

Problem leži i u predloženim širokim ovlastima regulatora pri odlučivanju koje platforme spadaju pod kategoriju "značajne tržišne moći". To otvara vrata selektivnoj primjeni pravila koja bi mogla ciljati prvenstveno američke kompanije. U takvom okruženju, tvrtke iz Silicijske doline mogle bi dvaput razmisliti prije nego što odluče investirati u inače berićetna svjetska digitalna tržišta.

S druge strane, pojavljuje se prilika za konkurente iz drugih regija. Kineske tehnološke tvrtke mogle bi steći prednost nudeći fleksibilnije i integriranije usluge, potencijalno šireći svoju prisutnost gdje sada dominiraju američki igrači.