AI tržište i sjene dot-com kraha: Ima li lekcija iz prošlosti?

Trenutno oduševljenje umjetnom inteligencijom pobuđuje zabrinutost među financijskim stručnjacima zbog nekih sličnosti s dot-com balonom koji je počeo pucati ovih dana prije 25 godina

Bug.hr ponedjeljak, 24. ožujka 2025. u 14:55

Dot-com balon i trenutni AI investicijski val dijele sličnosti poput tehnološke euforije i straha od propuštanja prilike, ali se bitno razlikuju – današnji AI giganti su profitabilne tvrtke sa zdravim financijama, za razliku od dot-com startupova bez prihoda, a omjer cijene i zarade danas je 35 naspram tadašnjih 90, što ukazuje na manju prenapuhanost tržišta. Ipak se strahuje...

Pogled u prošlost: Kolaps dot-com balona

Dot-com balon dosegao je vrhunac 10. ožujka 2000. kada je NASDAQ Composite indeks došao do 5.048,62 bodova. Nakon tog vrhunca uslijedio je nagli pad - NASDAQ se stropoštao na samo 1.139,90 bodova do 4. listopada 2002., što predstavlja gubitak od više od 75% vrijednosti. Ovaj financijski krah izazvao je ekonomsku recesiju 2001. godine. Spomenici tih vremena su kompanije Pets.com i Webvan, koje su "isparile"  s tržišta unatoč velikim ulaganjima i nadama novog online doba.

Danas, nakon 72-postotnog rasta indeksa S&P 500 od listopada 2022. do veljače 2025., što je dodalo više od 22 bilijuna dolara tržišne vrijednosti, pojavljuju se znakovi opreza. Upravo je Nasdaq 100 pao za više od 10% u korekcijsko područje, dok je i S&P 500 nakratko počeo padati.

Ključne razlike: Zašto današnje tržište nije isto

Unatoč sličnostima između ovih tehnološki vođenih tržišnih ciklusa, postoje važne razlike. Dot-com era uglavnom je obilježena neprofitabilnim startupovima s ".com" u nazivu, dok se današnje AI tržište temelji na etabliranim tehnološkim tvrtkama sa značajnim profitima i financijskom stabilnošću.

Steve Case, bivši predsjednik i CEO AOL-a, osvrnuo se za Bloomberg na ranije razdoblje: "Internet je bio toliko velika ideja, imao je tako transformativan utjecaj na društvo, na poslovanje, na svijet, da su oni koji su igrali na sigurno općenito ostali iza." Ovaj način razmišljanja potaknuo je opsežna ulaganja tijekom internetskog balona, uključujući Caseovu akviziciju Time Warnera u siječnju 2000., koja se kasnije pokazala neuspješnom.

Trenutni tehnološki lideri, uključujući Alphabet, Amazon, Meta i Microsoft, planiraju uložiti oko 300 milijardi dolara u AI mogućnosti ove godine, dok istovremeno generiraju oko 234 milijarde dolara slobodnog novčanog toka, prema procjenama analitičara Bloomberga.

Ken Fisher, milijarder investitor, primijetio je temeljnu razliku: "Imali ste ogroman broj tvrtki u top 200 po tržišnoj kapitalizaciji s negativnom stopom potrošnje. Ono što čini balon balonom je negativna stopa potrošnje." Metrički podaci (p/e) za vrednovanje također se značajno razlikuju. Godine 1999. Nasdaq Composite dosegao je omjer cijene i zarade od približno 90, u usporedbi s otprilike 35 danas.

Između straha i pohlepe: Budućnost AI ulaganja

Venture kapitalist Vinod Khosla, koji je uspješno ulagao tijekom oba tehnološka ciklusa, komentirao je trenutnu tržišnu psihologiju: "Investitori imaju dvije emocije: strah i pohlepu. Mislim da smo prešli iz straha u pohlepu. Kada dobijete pohlepu, dobijete nediskriminirane procjene." Khosla je sažeo značaj trenutnog tehnološkog pomaka: "Vidio sam gotovo svaku fazu tehnološke promjene od 1980. I ne mogu vidjeti promjenu koja je veća u prošlosti od AI-ja."