Rover Curiosity na Marsu zdrobio stijenu pa slučajno otkrio kristale sumpora
Običnom vožnjom po jednoj znanstveno zanimljivoj dolini, NASA-in je marsovski rover nagazio kotačem na jednu stijenu, ona je pod teretom pukla, pa otkrila nešto dosad neviđeno
Neka od najvećih znanstvenih otkrića nastala su slučajno, dok su znanstvenici istraživali nešto sasvim deseto ili kao rezultat neuspjelih pokušaja eksperimenata. Nizu otkrića i izuma, poput penicilina, post-it papirića, mikrovalne pećnice ili teflona, od sada se možda pridruži i prvi pronalazak kristala čistog sumpora na Marsu. Tamo je, naime, NASA-in rover Curiosity nedavno nagazio na jednu stijenu, koja se pod njegovim teretom raspukla te otkrila nešto dotad neviđeno na Crvenom planetu: žute sumporne kristale.
Otkriće pod kotačima
Dogodilo se to 30. svibnja, nakon čega su iz kontrole misije primijetili nešto neobično na svježe raspadnutoj stijeni i pristupili dodatnom proučavanju. Koristeći robotsku ruku Curiosityja i instrumente na njoj, ispitali su sastav te potvrdili da je riječ o čistom sumporu.
Rover od listopada prošle godine istražuje područje kanala Gediz Vallis, sulfatima bogate regije, u kojoj je niz sulfatnih spojeva ostao u tlu nakon isparavanja vode. Dosad je tamo otkriveno više sulfatnih minerala, no slučajnim mrvljenjem jedne stijene prvi je put otkriven čisti sumporni kristal. Tu ovom bitnom otkriću nije kraj. Naime, na snimkama Curiosityja u njegovoj se okolini mogu vidjeti brojne slične stijene, poput ove koja je netom pukla pod kotačem rovera, a za koje se smatra da u unutrašnjosti također sadrže slične kristale.
"Pronaći polje kamenja načinjenog od čistog sumpora jest kao pronaći oazu u pustinji. To ne bi trebalo tamo biti, pa sada moramo objasniti tu pojavu. Otkrivanje neobičnih i neočekivanih stvari je upravo ono što čini istraživanja drugih planeta tako uzbudljivim", poručuje Ashwin Vasavada iz NASA-inog Laboratorija za reaktivni pogon (JPL), koji upravlja projektom Curiosity.
Kanal Gediz Vallis privukao je pozornost znanstvenika jer se smatra da je nastao erozijom, u vrijeme dok je tuda tekla neka drevna marsovska rijeka. Smatra se i da je mogao biti plodno tlo za život mikroba, ako su oni ikada postojali na Marsu.
Otkako je Curiosity stigao u tu regiju, znanstvenici proučavaju jesu li drevne poplavne vode ili klizišta zaslužni za stvaranje velikih brda krhotina, koje se tamo uzdižu s dna kanala. Najnoviji tragovi sugeriraju da su oboje igrali ulogu – neke su hrpe vjerojatno ostavile jake struje vode, dok se čini da su druge rezultat više lokalnih klizišta, kažu iz JPL-a.
