Nijemci traže da UNESCO proglasi analognu fotografiju nematerijalnom kulturnom baštinom
Analogna je fotografija službeno upisana u registar nematerijalne kulturne baštine u njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija, a udruženje fotografa traži i njezinu saveznu te međunarodnu zaštitu
Njemačko vijeće za fotografiju uspjelo je u svojoj kampanji kojom pokušavaju zaštititi i očuvati naslijeđe analogne fotografije, pa je analogna fotografija s korištenjem fotografskog filma, kao tehnologija, ušla u star nematerijalne kulturne baštine u njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija. Društvo sada lobira da se isto ponovi i na njemačkoj saveznoj razini, pa da to budu koraci prema konačnom cilju – uvrštenju analogne fotografije u program zaštite nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.
Proces pokrenut
Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, a kroz svoj program zaštite pokušava sačuvati kulturno naslijeđe svijeta i zalaže se za njegovo promicanje kao značajnoga za ljudsku kulturu. Nematerijalna se kulturna baština u njihovom programu opisuje kao "prakse, znanja i izrazi koje zajednice prepoznaju kao dio svojeg kulturnog identiteta", a ono se kroz vrijeme prenosi s generacije na generaciju, prilagođava i mijenja.
Analogna fotografija, kažu aktivisti, bila je jedan od ključnih alata za bilježenje, dijeljenje i očuvanje kulturne baštine diljem svijeta, otkako je izmišljena u 19. stoljeću, a na taj su način zabilježeni neki od najznačajnijih povijesnih događaja od tada – poput slijetanja ljudi na Mjesec. Jednom kad (ako) tehnika analogne fotografije u Njemačkoj postane dijelom naslijeđa koje se štiti kao važno za kulturu nacije, doći će i na stol ljudi u UNESCO-u, koji će odlučivati o tome hoće li je i oni uzeti u svoj program zaštite. Taj proces uključuje niz koraka, a prvi od njih načinjen je priznavanjem značajnog statusa na razini savezne države.
Povijesnih poveznica Njemačke i fotografije je nekoliko. Na primjer, njemački znanstvenik Johann Heinrich Schulze 1717. godine otkrio je da srebrni nitrat tamni kad je izložen svjetlosti, što je bio ključan korak prema razvoju fotografskih procesa. Također, uređaj camera obscura, koji se smatra pretečom modernih fotoaparata, spominje se u radovima Johannesa Keplera, a termin "fotografija", kombinirajući grčke riječi za svjetlo (photos) i pisanje (graphein), među prvima u svijetu službeno je upotrijebljavao njemački astronom Johann Heinrich von Mädler 1839. godine.
