Deepfakeove s realističnim pulsom sve je teže otkriti detektorom

Budući detektori morat će pratiti sve sofisticiranije deepfake uratke i moći otkrivati sitne promjene u boji i rumenilu lica osobe tijekom vremena

Mladen Smrekar petak, 2. svibnja 2025. u 09:18
Male varijacije u tonu kože stvarne osobe prenose se na lažni videozapis s pokretima lica, tako da se originalni puls replicira u lažnom videu 📷 Freepik
Male varijacije u tonu kože stvarne osobe prenose se na lažni videozapis s pokretima lica, tako da se originalni puls replicira u lažnom videu Freepik

Trenutačni algoritmi za otkrivanje deepfakeova sve se više oslanjaju na daljinsko očitavanje pulsa kako bi ih razlikovali od autentičnih videozapisa ljudi. No, istraživači Humboldtovog sveučilišta u Berlinu upozoravaju da neki najnoviji uradci vješto prikazuju brzinu pulsa i sitne promjene u boji lica koje se deepfakeove čine sve više realističnim. Zbog toga, pišu istraživači u časopisu Frontiers in Imaging, detektori deepfakeova moraju čim prije postati što snažniji i fokusirati se na lokalne varijacije u protoku krvi unutar lica uz pomoć takozvane daljinske fotopletizmografije (rPPP).

Referentna mreža (u sredini) koristi se za prostorno iskrivljavanje svakog kadra iz video sekvence (gore) u referentni položaj (dolje) 📷 Peter Eisert i sur.
Referentna mreža (u sredini) koristi se za prostorno iskrivljavanje svakog kadra iz video sekvence (gore) u referentni položaj (dolje) Peter Eisert i sur.

Analiza prijenosa svjetlosti kroz kožu i krvne žile ispod nje dugo je bila neizostavna u medicini, na primjer u pulsnim oksimetrima. Njezin digitalni rođak rPPP nova je metoda u telezdravstvu koja vitalne znakove procjenjuje uz pomoć kamere. No, ta bi se metoda mogla iskoristiti i u detektorima lažnih podataka.

Eksperimentalni detektori lažnih videozapisa temeljeni na rPPP-u pokazali su naime se dobrima u razlikovanju stvarnih i lažnih videozapisa no autori deepfake uradaka u međuvremenu su usavršili svoje vještine.

Analiza pulsa

Zbog toga su njemački inženjeri kodirali novi deepfake detektor koji automatski izdvaja i analizira puls iz videozapisa. Pritom koristi nove metode kompenzacije pokreta i uklanjanja šuma, a za rad mu je potreban ulazni videozapis lica osobe u trajanju od samo 10 sekundi. Autori su izradili i vlastiti skup podataka, a tijekom snimanja korišten je EKG koji je pratio otkucaje srca protagonista i potvrdio mjerenja rPPP-a uz razliku od samo dva do tri otkucaja u minuti.

Šest sudionika eksperimenta (A) i generirani deepfakeovi (B) 📷 Peter Eisert i sur.
Šest sudionika eksperimenta (A) i generirani deepfakeovi (B) Peter Eisert i sur.

"Naši rezultati pokazuju da napadač može namjerno dodati realističan otkucaj srca, ali ga također može nenamjerno 'naslijediti' s originalnog videa. Male varijacije u tonu kože stvarne osobe prenose se na lažni videozapis s pokretima lica, tako da se originalni puls replicira u lažnom videu“, otkrivaju istraživači. Ipak, detektori bi, kažu, mogli ponovno sustići deepfakeove ako bi se usredotočili na lokalni protok krvi unutar lica, a ne na globalni puls. Naime, kako kažu njemački istraživači, trenutačni deepfakeovi mogu prikazati realističan otkucaj srca, ali ne i fiziološki realistične varijacije u protoku krvi kroz prostor i vrijeme unutar lica.