Mobilne aplikacije podcjenjuju opasnosti od vrućine

WBGT, ili TVT indeks kako ga zovemo u Hrvatskoj, znatno je pouzdaniji pokazatelj stvarnog toplinskog stresa na ljudsko tijelo, osobito pri radu ili tjelesnoj aktivnosti na otvorenom

Mladen Smrekar subota, 3. svibnja 2025. u 20:05
Nova studija otkriva da uobičajene aplikacije obično podcjenjuju vrućinu i potrebu za promjenama aktivnosti 📷 Freepik
Nova studija otkriva da uobičajene aplikacije obično podcjenjuju vrućinu i potrebu za promjenama aktivnosti Freepik

Razne popularne aplikacije za pametne telefone koje procjenjuje rizik od toplinskog stresa često podcjenjuju stvarne temperature i time potencijalno ugrožavaju sigurnost korisnika, pokazala je studija Sveučilišta u Georgiji, objavljena u časopisu GeoHealth. Istraživači su usporedili podatke aplikacija s profesionalnim uređajem za mjerenje WBGT-a (Wet Bulb Globe Temperature), standardnog indeksa koji uzima u obzir temperaturu zraka, relativnu vlažnost, intenzitet sunčevog zračenja i brzinu vjetra. WBGT se primjenjuje globalno i sastavni je dio nacionalnih i međunarodnih smjernica za zaštitu zdravlja od vrućine u Europi, Aziji, Australiji i drugim regijama, uključujući i Hrvatsku gdje je poznat kao TVT indeks (Indeks temperature vlažnog termometra).

Dijagrami raspršenja telefonske aplikacije (PA) i podaci prikupljeni na licu mjesta 📷 Grundstein, Yeargin, Cooper, Cargile, Clark, Lopez, Miller, Montalvo, Scarneo-Miller i Stearns
Dijagrami raspršenja telefonske aplikacije (PA) i podaci prikupljeni na licu mjesta Grundstein, Yeargin, Cooper, Cargile, Clark, Lopez, Miller, Montalvo, Scarneo-Miller i Stearns

Rezultati su pokazali da aplikacije u prosjeku prikazuje temperature otprilike Celzijev stupanj niže od onih izmjerenih na licu mjesta, dok su razlike pri višim temperaturama dosezale 2 do 3 °C, a u pojedinim slučajevima čak 4 °C. Najveća odstupanja zabilježena su upravo u najopasnijim uvjetima, kada je WBGT bio iznad 32 °C.

Podcjenjivanje opasnosti

Ovakva podcjenjivanja mogu dovesti do toga da aplikacije rjeđe preporučuju nužne mjere opreza, poput skraćivanja treninga, češćih pauza ili premještanja aktivnosti u zatvoreni prostor, čime se povećava rizik od toplinskih bolesti kod sportaša, učenika i radnika na otvorenom. Autori studije naglašavaju da su izravna mjerenja na licu mjesta i dalje najpouzdaniji način procjene toplinskog rizika, dok aplikacije zahtijevaju dodatnu validaciju prije šire primjene u zaštiti zdravlja.