Tim sa sveučilišta Harvarda proučavao je medicinske podatke gotovo 58.000 odraslih osoba u Japanu tijekom jednogodišnjeg razdoblja. Analizom redovitih zdravstvenih pregleda otkrili su da promjene u navikama pijenja izravno utječu na razine kolesterola u krvi. Prikaz instraživanja objavio je portal Arstechnica pod naslovom: "Konzumacija alkohola povoljno utječe na razine kolesterola."

Kad počnete piti, mijenja se i kolesterol

Istraživanje pokazuje da kada osoba koja inače ne pije alkohol počne s konzumacijom, dolazi do smanjenja tzv. "lošeg" LDL kolesterola, uz istodobno povećanje "dobrog" HDL kolesterola. Posebno je zanimljivo da su poboljšanja HDL-a bila toliko značajna da su nadmašila učinke koje obično postižu lijekovi za kolesterol. S druge strane, kod ljudi koji su tijekom studije prestali piti, dogodilo se upravo suprotno – razina LDL kolesterola porasla je, a HDL kolesterola pala.

"Javnozdravstvene preporuke trebale bi i dalje naglašavati umjerenost kad je riječ o alkoholu, ali razine kolesterola treba pažljivo pratiti nakon prestanka pijenja kako bi se smanjili mogući rizici od srčanožilnih bolesti," navode istraživači.

Koliko se pije, toliko se mijenja

Rezultati pokazuju jasnu vezu između količine alkohola i promjena u kolesterolu. Ljudi koji su prešli s nulte konzumacije na 1,5 ili manje pića dnevno imali su pad LDL-a za 0,85 mg/dL i porast HDL-a za 0,58 mg/dL u usporedbi s onima koji nikad nisu počeli piti.

Osobe koje su počele piti između 1,5 i tri pića dnevno doživjele su izraženije promjene: smanjenje LDL-a za 4,4 mg/dL i povećanje HDL-a za 2,49 mg/dL. Najznačajnije promjene zabilježene su kod onih koji su počeli konzumirati više od tri pića dnevno – smanjenje LDL kolesterola za 7,44 mg/dL i povećanje HDL kolesterola za 6,12 mg/dL. Kod osoba koje su prestale piti, veličina promjene kolesterola ovisila je o njihovim prethodnim navikama. Oni koji su prije pili više od tri pića dnevno imali su najveće negativne promjene – porast LDL-a za 6,53 mg/dL i pad HDL-a za 5,65 mg/dL.

Zdravstvene preporuke trebaju i dalje naglašavati umjerenost u konzumaciji alkohola.

Je li to dobro ili loše za zdravlje?

Iako neke od zabilježenih promjena djeluju gotovo nezamjetno, istraživači napominju da mogu biti zdravstveno značajne. Primjerice, povećanje LDL-a za samo 5 mg/dL može povećati rizik od kardiovaskularnih incidenata za 2 do 3 posto. Istraživači su napravili više analitičkih modela uzimajući u obzir faktore poput dobi, spola, indeksa tjelesne mase, postojećih stanja poput hipertenzije i dijabetesa, te životne navike poput vježbanja, prehrane i pušenja. Svi modeli pokazali su iste povezanosti. Proučavali su i različite vrste alkoholnih pića – vino, pivo, sake i druga žestoka pića – i otkrili jednake rezultate za sve kategorije.

Kompleksna slika alkohola i zdravlja

Ova studija nadopunjuje postojeća istraživanja koja ukazuju na potencijalne koristi umjerene konzumacije alkohola za kardiovaskularno zdravlje. Pregled i meta-analiza koju je provela američka Nacionalna akademija znanosti pokazali su da umjereni konzumenti imaju manji rizik od srčanih i moždanih udara, kao i nižu stopu smrtnosti općenito.

Međutim, ove potencijalne prednosti treba staviti u kontekst poznatih rizika. Ista analiza pokazala je povećan rizik od raka dojke među onima koji piju, dok je drugo istraživanje utvrdilo veći rizik za više vrsta raka, uključujući kolorektalni, rak dojke, jetre, usne šupljine, ždrijela, grkljana i jednjaka.

Zlatna sredina

Istraživači naglašavaju da njihove nalaze ne treba shvatiti kao poticaj nekonzumentima da počnu piti, niti kao opravdanje teškim konzumentima da nastave s istim navikama. Utjecaj alkohola na zdravlje nadilazi kolesterol i uključuje rizike od ozljeda, bolesti jetre, visokog tlaka i raznih vrsta raka.

Za ljude koji već piju i ne planiraju prestati, istraživači preporučuju umjerenost. Onima koji planiraju prestati piti savjetuju pažljivo praćenje kolesterola kako bi se na vrijeme uočile i riješile potencijalne kardiovaskularne promjene.