Istraživačima Javnog sveučilišta Navarre (UPNA) i Instituta za pametne gradove uspjelo je izraditi 3D grafiku kojom se može upravljati rukama. Princip je sljedeći: slike se projiciraju na difuzor koji oscilira velikom brzinom 2880 slika u sekundi. Zbog sporosti vida, ljudsko oko vidi ove slojevite slike kao potpuni 3D objekt koji lebdi u zraku. Uobičajeni difuzori su kruti no sad su istraživači kruti materijal zamijenili elastičnim koji se ne deformira i omogućava prirodnu interakciju. Korisnici sad mogu stisnuti uhvatiti 3D objekt kako bi ga pomicali i rotirali, ili simulirati hodanje po površini uz pomoć kažiprsta i prstenjaka.

Ovo rješenje omogućava nove načine interakcije s 3D grafikom i dopušta korisnicima da prirodno shvate i manipuliraju virtualnim objektima. Detalji su dostupni na HAL-u, rad će krajem mjeseca biti predstavljen na konferenciji CHI 2025 u Yokohami, a video prezentacija dostupna je na YouTubeu.

InteRecon prenosi osobne stvari u mješovitu stvarnost

Istraživači MIT-ovog Laboratorija za računalnu znanost i umjetnu inteligenciju CSAIL osmislili su program InteRecon koji korisnicima omogućava snimanje objekata iz stvarnog svijeta u mobilnoj aplikaciji i zatim ih animira u okruženjima mješovite stvarnosti. Sučelju InteRecon može se pristupiti putem naglavnika za mješovitu stvarnost kao što su Hololens 2 ili Quest. 

Međutim, prije nego što se InteRecon počne koristiti u naprednijim postavkama, istraživači žele nadograditi mehanizam i uključiti velike jezične modele i generativne modele koji mogu rekreirati izgubljene osobne predmete u 3D modele putem jezičnih opisa. Žele omogućiti i izradu digitalnih blizanaca većih fizičkih okruženja u mješovitoj stvarnosti poput virtualnog uredskog prostora te fizičku rekreaciju izgubljenih predmeta uz pomoć mješovite stvarnosti i 3D pisača.

Laseri za hlađenje računala

Američki multimisijski laboratorij Sandia Labs testira ideju startupa Maxwell Labs koji računalne čipove želi hladiti uz pomoć lasera. Ideja je koristiti fotonsku hladnu ploču za zamjenu ili nadopunu sustava hlađenja temeljenog na vodi i zraku, kako bi se ekstrahirana toplina u obliku svjetlosti reciklirala i pretvorila natrag u električnu energiju.

U nekim sadašnjim sustavima hladna voda teče kroz mikroskopske kanale u bakrenim hladnim pločama položenim preko čipa kako bi apsorbirala toplinu. Maxwellova hladna ploča bila bi varijacija temeljena na svjetlu, dizajnirana s materijalima i mikroskopskim značajkama otprilike veličine virusa koja kanalizira rashladnu lasersku svjetlost do lokaliziranih vrućih točaka. Modeli pokazuju da rashladni sustav baziran na laseru može držati čipove hladnijima od sustava baziranih na vodi.

Žvakaća guma ubija viruse gripe i herpesa

Oralni herpes jedna je od najčešćih infekcija, a do danas nisu osmišljene preventivne mjere koje će zaustaviti njeno širenje. Biokemičari Sveučilišta u Pennsylvaniji nadaju se da bi se to moglo postići uz pomoć antivirusne žvakaće gume. Ova je guma napravljena od sjemenki lablab graha koje sadrže prirodnu virusnu klopku zvanu FRIL. U eksperimentima s mehaničkim ustima, 15 minuta žvakanja oslobađa više od 50 posto FRIL proteina u žvakaćoj gumi. Slina proizvedena žvakanjem neutralizirala je više od 95 posto virusa influence H1N1 i H3N2 te 75 posto virusa HSV-1 i 94 posto virusa HSV-2, dva najčešća virusa herpesa.

Nova studija, objavljena u časopisu Molecular Therapy temelji se na prethodnim eksperimentima koji su otkrili da se žvakaća guma s određenim antivirusnim tvarima neutralizira više od 95 posto virusa SARS-CoV-2 u brisevima usta. Druga studija otkrila je pak da proteini FRIL učinkovito smanjuju razine H5N1 i H7N9, virusa koji mogu izazvati gripu kod ljudi i ptica.

Mikroskop koji vidi dosad nevidljivo

Nova rješenja u tehnologiji snimanja mogla bi nam pomoći da bolje razumijemo unutarnji rad živih stanica i pruži nam uvid u širok raspon bolesti. Studija u časopisu Nature Communications otkriva nam tako inovativni pristup koji kombinira slike super-razlučivosti s umjetnom inteligencijom i dubokim učenjem kako bi se otkrile substanične strukture i njihova dinamika.

"To je kao da letite avionom iznad grada noću i gledate sve interakcije uživo. Ova vrhunska tehnologija otvorit će nova vrata u potrazi za razumijevanjem zamršenog svijeta unutar naših stanica", objašnjavaju istraživači Sveučilišta u Pekingu, Istočnog tehnološkog instituta Ningbo i Tehnološkog sveučilišta u Sydneyu. Naime, jedna stanica ima oko 10 mikrometara; unutar nje je nuklearna jezgra od oko 5 mikrometara, a unutar nje su sićušne rupice koje reguliraju glasničke biomolekule. Velike su između jedne pedesetine i jedne dvadesetine mikrometra, a sad su do najsitnijih detalja vidljive zahvaljujući mikroskopu super rezolucije.

Nosivi uređaj za praćenje srca inspiriran morskim zvijezdama

Kad se krećemo, postojećim nosivim uređajima teže je točno pratiti rad našeg srca. Ali istraživači Sveučilišta Missouri otkrili su da petokraki oblik morske zvijezde pomaže u rješavanju ovog problema. Inspirirani načinom na koji se morska zvijezda preokreće, skupljajući jedan krak i koristeći druge u koordiniranom pokretu da se ispravi, oni su izradili nosivi uređaj u obliku morske zvijezde koji prati zdravlje srca u stvarnom vremenu.

Dok je većina drugih uređaja usredotočena na hvatanje samo jednog signala ili zahtijevaju zasebne uređaje za praćenje više signala u isto vrijeme, ovaj ima pet krakova opremljenih senzorima koji istovremeno bilježe i električnu i mehaničku aktivnost srca. To mu omogućava prikupljanje jasnijih i preciznijih podataka o srcu, čak i dok se osoba kreće. Uređaj, predstavljen u časopisu Science Advances, pritom se jednostavno spaja s aplikacijom za pametni telefon kako bi korisniku pružio uvid u zdravlje, a liječnicima pomogao da na daljinu otkriju potencijalne srčane probleme.

Nova formula pjene

Istraživači Teksaškog sveučilišta u Dallasu spojili su kemiju s tehnologijom i u časopisu RSC Applied Polymers predstavili 3D ispisanu pjenu koja je izdržljivija od uobičajene polimerne i pritom se može i reciklirati.

Izdržljiva pjena izrađena je uz pomoć dinamičke kovalentne kemije; iako se pjena ne može potpuno rastopiti i preoblikovati poput plastike, ove veze omogućuju materijalu da se sam popravi kad se ošteti. Ova vrsta pjene i postupak izrade mogli bi se koristiti za predmete koji apsorbiraju jake udarce kao što su motociklističke ili nogometne kacige, branici automobila ili oklopi. 3D ispis omogućuje i stvaranje složenijih struktura poput finih rešetki koje povećavaju fizičku fleksibilnost materijala.

Ultratanki 2D metali

 Istraživači Instituta za fiziku (IOP) Kineske akademije znanosti su u časopisu Nature predstavili novu tehniku izrade velikih, stabilnih, 2D metala debljine angstrema. Ova metoda, nazvana nazvana vdW squeezing, omogućava preciznu kontrolu nad debljinom metalnog sloja i otvara nove mogućnosti za napredne kvantne, elektroničke i fotonske uređaje.

Robot konj na vodikov pogon

Japanski inženjeri predstavili su konceptni dizajn Corlea, robotskog konja koji bi jednog dana mogao prevoziti ljude po velikom broju terena. Robot ima četiri noge koje se mogu samostalno kretati i opremljene su koljenima okrenutim prema unutra i gumenim dvoprstim papcima nalik kozjim. Predstavljen uoči sajma Osaka-Kansai Expo 2025 koji počinje 13. travnja, robot je još uvijek u fazi razvoja koncepta, a funkcionalni prototip još nije javno objavljen. Ovaj robot djelo je robotičara tvrtke Kawasaki Heavy Industries i za razliku od prijašnjih robota u obliku životinja kao što je pas Spot tvrtke Boston Dynamics, dizajniran je da ga mogu jahati ljudi.

Corleo bi trebao imati ima AI sustav koji će poboljšati njegovu ravnotežu i navigaciju, pri čemu robot reagira na pokrete tijela jahača, baš kao pravi konj. Robot će također imati zaslon s prikazom razine vodika, rutu, položaj težišta i druge informacije.