Zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje razvija dron s "mahokrilom" za istraživanje Marsa

U suradnji s Europskom svemirskom agencijom FSB-ovi će stručnjaci razviti dron, koji će na Marsu letjeti poput insekta, nadahnut gibanjem bioloških sustava na Zemlji

Sandro Vrbanus utorak, 18. veljače 2025. u 19:41
📷 FSB
FSB

Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu s Europskom svemirskom agencijom (ESA) potpisao je ugovor o izvođenju znanstveno-istraživačkog projekta "Flapping Wing Vehicle for Mars Atmospheric Flight", čiji je cilj razviti inovativni dron inspiriran prirodom – letjelicu koja bi mogla donijeti revoluciju u istraživanje Marsa.

Dron koji maše krilima

Glavni istraživač i voditelj projekta, hrvatski stručnjak, prof. dr. sc. Zdravko Terze, s timom domaćih stručnjaka s našeg Fakulteta, surađivat će s prestižnim europskim sveučilištima TU Delft i Politecnico di Milano na projektu koji financira ESA u cijelosti, a koji je proglašen najboljim među desecima prijava pristiglih na natječaj 2024. godine. To je nastavak istraživanja već provedenih na FSB-u u okviru znanstvenog projekta koji je također financirala ESA, a kojim su razvijeni matematički modeli leta takve letjelice u atmosferama Marsa, ali i Venere, kažu s FSB-a.

"Ovaj inovativni dron, koji će se razvijati upravo na FSB-u, koristi potpuno novi način letenja, nadahnut gibanjem bioloških sustava na Zemlji. Umjesto rotirajućih lopatica poput NASA-inog Ingenuityja, koji je izveo 72 leta na Marsu prije nego što je pretrpio havariju u siječnju 2024., ova će letjelica koristiti "mahokrilo" – tehnologiju koja može omogućiti učinkovitiji i energetski štedljiviji let u ekstremnim uvjetima Marsove atmosfere ", izjavio je profesor Terze. "Ako ova tehnologija prođe testove, hrvatski znanstveni doprinos mogao bi  pridonijeti uspjehu budućih misija na Mars", istaknuo je.

📷 FSB
FSB

Nakon konstrukcije na FSB-u, prvi testovi letenja provest će se u ESA-inom laboratoriju u Nizozemskoj, u specijalnoj Mars komori, koja vjerno simulira atmosferu Crvenog planeta.

Istraživanja profesora Terzea privukla su interes i privatnog kapitala. Upravo je razvoj ovog inovativnog drona prva investicija koju je luksemburški hi-tech VC fond 'Vesna' nedavno realizirao u Hrvatskoj s ciljem osnivanjem startup tvrtke za daljnji razvoj ove tehnologije.